Verzija za printanje Bosanska Kostajnica/Firme
"Sana" medju vodecim izvoznicima

 

Opšti presjek spoljnotrgovinske razmjene proizvoda tekstilne industrije BiH samo prividno pokazuje dobre rezultate kroz visoku vrijednost izvoza i visok stepen pokrivenosti uvoza izvozom, tvrde ekonomski analiticari BiH.

BiH je u prvih devet mjeseci prošle godine uvezla tekstil i tekstilne proizvode u vrijednosti 192, 5 miliona KM, dok je na inostrano tržište plasirala tu robu vrijednu 98,4 miliona KM, podaci su Spoljnotrgovinske komore BiH (STK BiH).

Ekonomisti kažu da su rezultati samo prividni zbog toga što je u ukupnom izvozu sadržana vrijednost uvoza repromaterijala, s obzirom da se vecina izvoza ostvaruje kroz lohn poslove (oni poslovi u kojima inostrani narucilac obezbjeduje repromaterijal i modele, a BiH jeftinu radnu snagu).

Tako da je "prava" pokrivenost uvoza izvozom 30 odsto.

NAJVIŠE TEKSTILA IZVEZENO U NJEMACKU:
U ukupnom izvozu BiH tekstilna industrija ucestvuje sa oko šest odsto. Od tekstilnih proizvoda u druge zemlje najviše plasiramo odjecu. U posmatranom periodu izvezli smo tu robu u vrijednosti od 87,6 miliona KM.

U strukturi izvoza tekstila iz BiH po zemljama dominantno mjesto zauzima Njemacka sa 50 odsto, dok je na drugom mjestu Italija sa oko 21 odsto.

Vodeci izvoznik tekstila iz BiH je "Borac" Travnik, a iza njega slijede "Kula" Gradacac, "Kvalitet" Bugojno, "Sana" S. Kostajnica, "Trevisana" Srebrenik, "Zina" Tuzla i "Ziko" Zavidovici. Lako je uocljivo da su najvece izvozne firme tekstila iz Federacije BiH.

Izvoz tekstila iz Federacije BiH zastupljen je sa 93,3 odsto u odnosu na ukupan izvoz te robe iz BiH.

U ukupnom uvozu tekstila u BiH dominiraju veletrgovacke firme kao što su "Sidoil" iz Srebrenika, "Parma Trade" Trn, "Tekstil promet" Mostar, "Varteks" Široki Brijeg, "Penal" Livno, "Holand Shop" Sarajevo i "Fis" Vitez.

Treba naglasiti i da bh. tekstilci uglavnom uvoze sirovine i repromaterijal.

Mehmed Corhodžic, direktor "Boraca" iz Travnika, smatra da bi vlasti u BiH trebale da uvedu stimulacije za izvoz, jer je tekstilna industrija jedna od rijetkih koja ima pozitivni bilans.

No, kako kaže, tekstilci su od vlasti dobili samo jednu novu odluku o izdavanju garancija na lohn poslove.

"Takode, carinska procedura koja je uvedena usporila je evidentiranje i isporuku odjevnih predmeta. To se dešava samo u BiH", navodi Corhodžic.

ZAKON PREPREKA VECEM IZVOZU:

Izvozni rezultati tekstilne industrije mogli bi biti daleko bolji ukoliko bi se otklonile odredene zakonske prepreke, tvrdi Dean Batovac, sekretar Grupacije tekstilne i kožarsko-preradivacke industrije BiH.

Batovac, prije svega, ukazuje na placanje garancije za iznos carinskog duga po osnovu uvezenog repromaterijala za obavljanje lohn posla.

"Iznos garancije cesto prelazi milion KM, što firme bez pomoci banaka nisu u stanju da obezbijede. Iz svega ovoga banke na kraju izvlace najvecu korist. Buduci da je vecina firmi bazirana na lohn poslove, tj. izvoz, pojavljuje se problem domaceg tržišta, odnosno zadovoljenje potreba domacih potrošaca", istice Batovac.

Mr Petar Milanovic, potpredsjednik STK BiH, naglašava da je tekstilna industrija radno najintenzivnija grana sa velikim prostorom za zapošljavanje radnika, koja u ovom trenutku sistemskim pristupom može postati jedan od generatora razvoja BiH.

"Sistemski pristup traži hitne izmjene carinske tarife i ukidanje carina na uvoz repromaterijala. Naša tekstilna industrija skoro da i ne uvozi repromaterijal za proizvodnju namijenjenu domacem tržištu, a u isto vrijeme u lohn poslovima proizvodi najkvalitetnije svjetske marke brand name", kaže Milanovic.

Navodi i da bi se oslobadenjem od carina na repromaterijal, gdje prakticno i nema carinskih prihoda, povecao izvoz, lakše ugovarali inostrani poslovi i povecala domaca proizvodnja cime bi se smanjio uvoz.

On tvrdi da ce BiH izgubiti tržišnu utakmicu sa Rumunijom, Bugarskom, SCG i Hrvatskom, jer je tamo daleko fleksibilniji pristup režimima uvoza i izvoza.

I. ŠIMUNDŽA


(2.01.2004 13:09:00)    Verzija za printanje



 

(c) 2003-2006. Bosanska Kostajnica Online. All rights reserved.